Impfservice / Affenpocken
Pretprijavu možete izvršiti telefonskim putem u vremenu od 07:00 do 22:00 sata na broj 1450. Daljnje informacije o vakcini protiv majmunskih boginja možete pronaći u rubrici „Često postavljena pitanja“.
Trenutno se ne preporučuje vakcinacija šire populacije. Preventivna vakcinacija se nudi isključivo sljedećim grupama osoba:
Pretprijavu protiv majmunskih boginja možete izvršiti online putem, time što ćete odabrati pretprijavu za vakcinaciju protiv majmunskih boginja te zatim u svojim ličnim podacima ažurirati kategoriju u koju spadate „Affenpocken Impfung Vormerkung“ (majmunske boginje, vakcinacija, pretprijava). Možete izvršiti pretprijavu za vakcinaciju protiv majmunskih boginja i telefonskim putem u bilo koje vrijeme na broj 1450. Osobe koje su izvršile pretprijavu, bit će kontaktirane u zavisnosti od raspoloživih kontingenata i kategorije navedene prilikom pretprijave, te pozvane putem e-maila ili SMS poruke da rezervišu termin. Tom prilikom se zakazuje prvi termin, a u slučaju da Vam treba druga doza vakcine u razmaku od 28 dana, taj drugi termin možete rezervisati na licu mjesta nakon prve vakcine. Vakcinacija protiv majmunskih boginja vrši se po zakazanom terminu u vakcinalnom centru Austria Center Vienna.
Majmunske boginje su virusno oboljenje koje podliježe prijavi. Taj virus je dosta srodan s virusom velikih boginja koje su do 1977. godine iskorijenjene, i to dosljednim svjetskim programom cijepljenja. Kod ljudi ovaj virus može izazvati bolest sličnu velikim boginjama. Bolest je za razliku od velikih boginja međutim rijetko smrtonosna. Posebno ugroženi zbog mogućeg teškog oblika bolesti su imunokompromitirane osobe (oslabljenog imunološkog Sistema), trudnice i djeca. Ponuda vakcinacije je naravno besplatna.
Ovaj virus se u zapadnoj i centralnoj Africi prenosi prvenstveno preko zaraženih životinja (glodavaca i majmuna). S čovjeka na čovjeka može se prenijeti putem kontakta sa zaraznim kožnim promjenama/lezijama, kapljičnim putem prilikom govora, kašljanja, kihanja i bliskog dužeg kontakta te putem tjelesnih izlučevina, npr. kod seksualnog kontakta. Mogu se prenijeti takođe korištenjem istog veša, higijenskih potrepština ili uredskog pribora ili udisanjem prašine zaražene virusom.
U slučaju oboljenja primjenjuje se simptomatsko liječenje kojim se ublažavaju simptomi. Kod težih oblika bolesti može se dobiti antiviralni lijek. Osobe koje su bile u visokorizičnom kontaktu sa prijavljenim slučajem od majmunskih boginja, mogu kao postekspozicijsku profilaksu (PEP) dobiti vakcinu Jynneos ® (dakle vakcinu koja se daje nakon kontakta). Treba se primiti po mogućnosti što prije nakon kontakta, u najboljem slučaju u roku od 4 dana (do maksimalno 14 dana nakon kontakta). Predviđene su dvije vakcine u razmaku od 28 dana. Osobama koje su prije nekoliko decenija primile tadašnju vakcinu protiv velikih boginja, dovoljna je jedna vakcina jer se polazi od toga da imaju izvjesni imunitet. Molimo da se radi PEP vakcine obratite okružnoj zdravstvenoj službi koja je prema mjestu stanovanja za Vas nadležna (Bezirksgesundheitsamt).
Određenim grupama osoba preporučuje se predekspozicijska vakcina radi prevencije. Dodatne informacije o grupama osoba na koje se to odnosi, naći ćete u rubrici „Često postavljena pitanja“. Predviđene su dvije vakcina u razmaku do 28 dana. Vakcina se daje intradermalno, znači potkožno. Time se može kod jednake vakcinalne zaštite uštedjeti na vakcinalnom pripravku i vakcina ponuditi većem broju osoba. Osobama koje su prije nekoliko decenija primile tadašnju vakcinu protiv velikih boginja, dovoljna je jedna vakcina jer se polazi od toga da imaju izvjesni imunitet.
Prvi simptomi javljaju se nakon 5 do 14 dana, najkasnije nakon 21 dan. Simptomi su povišena temperatura, opšta malaksalost, glavobolja i bolovi u mišićima i tijelu, gastrointestinalni problemi i često bolno oticanje limfnih čvorova. Nakon daljnjih 1 do 3 dana javlja se osip koji se širi (prvo mrljaste promjene na koži, zatim čvorići i na kraju plikovi koji se pretvaraju u krastice koje zacjeljivanjem otpadaju).Te često samo diskretne kožne promjene mogu boljeti i svrbjeti. I u području genitalija mogu se pojaviti vrlo bolne i otvorene promjene kože. Sve kožne promjene su zarazne sve dok krastice ne otpadnu.
Virus se može detektirati pomoću brisa koji se uzima sa promijenjenih dijelova kože ili iz sluzokože grla te analizira PCR dijagnostikom u specijalnim laboratorijama. Bris uzima medicinsko osoblje uz odgovarajuće mjere zaštite.